Bartol Kašić (1575. – 1650.), pjesnik, pisac i prevoditelj, jezikoslovac, isusovac, u hrvatskoj povijesti te u povijesti hrvatskoga jezika, tj. jezikoslovlja, ostat će upamćen ponajprije kao autor prve hrvatske gramatike Institutionum linguae Illyricae libri duo (Rim, 1604.).
Bartol Kašić, odnosno Bartholomeus Cassius – kako se potpisivao na svojim knjigama – rođen je 1575. godine na otoku Pagu. Bartol svoje školovanje započinje u gradskoj latinskoj školi u gradu Pagu, zatim u Zadru. Od 1590. školovanje nastavlja u Ilirskom (što je značilo hrvatskom) kolegiju u Loretu, a 3 godine kasnije poglavari ga šalju u Rimsko sjemenište kamo je upućeno 12 ponajboljih loretskih polaznika. Godine pak 1595., 14. kolovoza, Kašić ulazi u isusovački novincijat.
Već kao student u Loretu Kašić je priredio Konverzacijski priručnik, a tijekom studija i dvogodišnjega novincijata, do 1599., izrađuje Hrvatsko-talijanski rječnik temeljen na petojezičnom rječniku Fausta Vrančića (Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe). Iste godine, 1599., na temelju ankete provedene po europskim isusovačkim kolegijima, u Rimskom kolegiju osnovana je Akademija ilirskog jezika gdje Kašić odmah počinje predavati hrvatski jezik. Upravo za potrebe novoosnovane Akademije počinje sastavljati prvu gramatiku hrvatskoga jezika.
Gramatika je objavljena u Rimu 1604. godine, a trebala je pomoći isusovcima upućenim u hrvatske zemlje kao misionari vjere i naučavanja. Pisana latinskim jezikom, bez prethodnog uzora u hrvatskom jeziku, Kašićeva gramatika otvorila je pitanje hrvatskog jezika i pravopisa te problem izbora ”najopćenitijeg narodnoga govora”. Smatra se jednim od najvažnijih hrvatskih jezikoslovnih djela koje je neizmjerno pridonijelo daljnjem razvoju hrvatskoga jezika te hrvatskomu standardnom jeziku kakav je danas. U gramatici se Kašić opredijelio za štokavski dijalekt (bosanski, kako ga naziva) kao bazu zajedničkoga književnog jezika, napustivši rodnu čakavštinu i pokazavši se tako na neki način vizionarom te ocem hrvatskoga jezika.
Već tijekom školovanja, a osobito kao student, Kašić je bio među prvima u pisanju stihova i proze. Pjesnički je talent iskazao ponajprije prepjevom prvih 50 psalama u zbirci Pjesni duhovne. Psalme, koji se sastoje od biblijskih verseta ili pak redaka u slobodnom stihu, Kašić u svojemu prepjevu prenosi u savršenijoj pjesničkoj formi dvanaesterca s dvostrukom rimom (rimom poslije 6. i 12. sloga).
U stihovima je Kašić napisao i svoju izvornu tragediju Sv. Venefrida. Riječ je o prvoj tragediji u povijesti hrvatske književnosti, koja je napisana i najvjerojatnije izvođena krajem 1627. godine kada i Dubravka Ivana Gundulića.
Bartol Kašić u jezikoslovnom je pogledu iznimno zanimljiv kao prevoditelj crkvenih djela, posebice Biblije. Izdvajamo Bellarminov katekizam Nauk krstjanski (Rim 1617. ili 1622/1623.) te ponovljeno izdanje iz 1633. koje je sačuvano u Nacionalnoj biblioteci u Parizu s prvotnim žigom Kraljevske biblioteke. Novi zavjet Biblije preveo je u razdoblju od 1622. do 1625. pa ponovno na općenitiji jezik od 1625. do 1631. godine. Cijelu pak Bibliju preveo je sâm u razdoblju od 1631. do 1636. godine.
No posebno mjesto u njegovu prevoditeljskom opusu zauzima Ritual rimski (Rituale Romanium, 1640.). Ritual rimski plod je Kašićeva zrelog stvaralaštva, nastao nakon njegova misionarskog djelovanja u Dubrovniku (1609. – 1612.), obilazaka kršćana u krajevima pod turskom vlašću, u Slavoniji i Srijemu (1618. i 1619.) te nakon njegova zadnjeg boravka u Dubrovniku (1620. – 1633.). Ritual sadrži obrede koji prate kršćanina od rođenja do smrti – po njemu se 150 godina krstilo, vjenčavalo, pokapalo, blagoslivljalo, izvodili su se prigodni crkveni obredi, kao i egzorcizmi. Prvo izdanje Rituala rimskog tiskano je u 2.500 primjeraka, a čak 6 izdanja doživio je do 1929. godine (prije Rimskog obrednika koji ga je zamijenio).
Literatura:
Slobodan P. Novak. Povijest hrvatske književnosti. Golden marketing. Zagreb. 2003.
Ivo Frangeš. Povijest hrvatske književnosti. Cankarjeva založba. Zagreb – Ljubljana. 1987.
Vladimir Horvat. Bartol Kašić i 4 stoljeća hrvatskog jezikoslovlja. Ministarstvo prosvjete i športa RH. Zagreb. 1998.
Tihomil Meštrović. Nad jabukama vile Hrvatice. Kroatističke studije. Biblioteka Croaticum. Studia Croatica. Zagreb. 2001.
Dubravka Brezak-Stamać. Starohrvatske književne teme. Riječ. Vinkovci. 1997.