Povod je ovom pitanju članak objavljen na poznatom informativnome portalu.
Članak naslovljen „Dinamo bira najbolju momčad u posljednjih 10 sezona“ donosi i sliku službenih stranica ovoga nogometnoga kluba.
GLASAJ ZA NAJBOLJE DINAMOVE IGRAČE!
Ovako na tim stranicama piše tiskanim, podebljanim slovima.
Ispod toga, također tiskanim, ali ne i podebljanim slovima piše: SASTAVI DINAMOV DREAM TEAM OD IGRAČA IZ POSLJEDNJIH 10 ŠAMPIONSKIH SEZONA!
Prvo što ovdje upada u oči svakom jezičnom znatiželjniku jest imperativ glagola glasati te se on najvjerojatnije pita što je pravilno – glasati ili glasovati. I s pravom se to pita, budući da su uz ove glagole vezane prilične kontroverzije.
U novijim se pravopisima (pravopisnim rječnicima) ne nalazi ni jedan od ovih dvaju glagola, iako se isti pravopisi ograđuju kako se u njihovim rječnicima nalaze samo riječi s kojima je povezan kakav pravopisni problem.
Dakle, što je kontroverzno u ovim glagolima?
U novije je vrijeme uvriježeno mišljenje (koje se aktualizira uvijek iznova pred parlamentarne, predsjedničke ili kakve druge izbore) kako je u značenju „davanja svoga glasa za koga ili što na izborima ili pri odlučivanju“ ispravan isključivo glagol glasovati, dok se glasaju životinje koje riču, laju, reže, muču, bleje ili cvrkuću.
Ovo je mišljenje zapravo ispravno i vrlo korektno. Glagol glasovati znači upravo to: davati svoj glas za koga ili što na izborima ili pri odlučivanju. Glagol pak glasati se znači „javljati se glasom ili zvukom, ispuštati iz sebe kakav glas ili zvuk“.
Zašto onda nismo podebljani natpis na stranicama Dinama jednostavno proglasili kardinalnom nepismenošću nego i dalje raspravljamo o ovom pitanju?!
Nismo to učinili zato što je na predmetnim stranicama upotrijebljen glagol glasati, a ne glasati se.
Razlika je u tome što je ovaj drugi zapravo povratni glagol te ima sasvim drugo značenje od prve, neprijelazne inačice. Brojni su primjeri gdje povratni glagol čini značenjsku razliku: češljati se nije isto što i češljati (koga ili što), odmarati se nije isto što i odmarati (koga ili što). Glagoli zahvaliti se i zahvaliti imaju možda i najizraženiju značenjsku razliku te smo upravo njima posvetili jedno zrnce znanja, naslovljeno „Zahvaliti ili zahvaliti se?“.
Značenje je dakle glagola glasati se „javljati se glasom ili zvukom, glasiti se; ispuštati iz sebe kakav glas ili zvuk“. Glasati se mogu živa bića (ptica, jelen, svinja i majmun se glasaju), ali i neživi predmeti (zvono se glasa).
Značenje je pak glagola glasati isto kao i gore navedeno značenje glagola glasovati.
Oba su ova glagola manje-više podjednako zastupljena u starijoj hrvatskoj literaturi, no od hrvatske se neovisnosti potiču glagol glasovati i glagolska imenica glasovanje kao hrvatska varijanta srpskih inačica glasati i glasanje. No to je samo djelomično točno.
Maknimo sada malo nastranu srpski i fokusirajmo se samo na hrvatski jezik. Poviše smo naveli kako su oba ova glagola gotovo podjednako zastupljena u starijoj hrvatskoj literaturi. Danas smo u jezičnom smislu ipak otišli nekoliko koraka od toga da hrvatskim proglašavamo sve ono što nije srpsko i obratno. Hrvatski su i srpski jezik danas dva različita, potpuno zasebna, prepoznatljiva i neovisna slavenska jezika koja, iako donekle slična, imaju oko 25.000 samo leksičkih razlika. O sintaksi i gramatičkim pravilima da i ne govorimo…
Dakle, glagoli su glasati i glasovati gotovo podjednako zastupljeni u starijoj hrvatskoj literaturi; Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira ih Anića (1. izdanje 1991.) izjednačuje, a kultni Jezični savjetnik s gramatikom Slavka Pavešića iz 1971. godine prednost daje glagolu glasati u odnosu na glagol glasovati. Ovaj je savjetnik imao i dan-danas ima iznimno važnu ulogu u razvoju hrvatskoga standardnog jezika i hrvatske jezične posebnosti te u oblikovanju svijesti o postojanju i potrebi čuvanja navedene jezične posebnosti.
U hrvatskome standardnom jeziku u ovakvim se slučajevima uobičajeno prednost daje plodnijoj inačici, tj. riječi od koje se može formirati više izvedenica. Od glagola se tako glasati mogu formirati glasač (-ica), glasačko tijelo, glasačka kutija, glasački listić, glasačko povjerenstvo…
Glagol je pak glasovati u tom smislu ipak kudikamo skromniji. Iz ovih razloga neki jezikoslovci danas prednost daju glagolu glasati u odnosu na glagol glasovati.*
Sukladno svemu navedenome zaključujemo kako su oba ova glagola apsolutno prihvatljiva u današnjemu hrvatskom standardnome jeziku te je na svakome od nas odabrati kojim će se od njih služiti u svojemu govoru i pismu.
Mi smo kao prevoditeljsko-lektorski centar skloniji glagolu glasovati ponajviše iz razloga što u svojim tekstovima i govoru želimo izbjeći bilo kakvu mogućnost zabune i brkanja, u ovom slučaju miješanja s rikanjem, zavijanjem, gugutanjem, lajanjem, rzanjem, cijukanjem, mjaukanjem… No to je naš subjektivan odabir; naš je posao između ostaloga stilskom lekturom učiniti to da tekstovi budu ne samo savršeno pismeni, nego i čitki, jasni i prepoznatljivi, a to se odnosi i na prijevode koje radimo.
* Ovdje prije svega izdvajamo našu uglednu jezikoslovku dr. sc. Nives Opačić čiji rad iznimno cijenimo te s velikim zanimanjem i zadovoljstvom pratimo.
Šampionske sezone?!
Na nepotrebnu smo uporabu pridjeva šampionski te imenice šampion već više puta upozoravali u istoj ovoj rubrici, u člancima „Jezik hrvatske estrade“, „Šampionski FFC pojasevi“, „Prvi MMA šampion organizacije FFC“ te „FFC Futures šampioni“. Želite li doznati nešto što možda ne znate o ovom jezičnomu problemu, samo kliknite na neki od navedenih naslova u navodnicima.
Dream Team?!
Prodor engleskih riječi u hrvatski jezik danas je najveći problem vezan uz hrvatski, ali i brojne druge europske i svjetske jezike. O ovome ćemo problemu opširnije jako puno pisati u budućim našim člancima, a ovdje se samo nakratko osvrćemo na sporni Dream Team.
Prvo pravilo prihvaćanja stranih riječi u hrvatski jezični sustav kaže kako je stranu riječ dobro zamijeniti kvalitetnom domaćom riječju ako takva postoji. Tek ako takva zamjena ne postoji opravdano je rabiti stranu riječ. Postoji li kvalitetna hrvatska zamjena za Dream Team?
Pogledajmo: ekipa snova, momčad snova, sastav snova, najbolja ekipa, najbolja momčad, najbolji sastav, najkvalitetnija ekipa, najkvalitetnija momčad, najkvalitetniji sastav (čak i tim snova, najbolji tim, najkvalitetniji tim)…
Mišljenja smo kako je svaka od navedenih opcija kudikamo kvalitetnija i prihvatljivija od sporne engleske inačice. Nejasno je zašto autori ovakvih natpisa vrlo često smatraju kako engleski nazivi i sintagme zvuče neusporedivo bolje, impresivnije, privlačnije i zanimljivije od hrvatskih termina, pogotovo kada je riječ o sportskom klubu čije se čelništvo ponosno busa kako je riječ o najhrvatskijemu nogometnom klubu.
Ovdje se unaprijed ograđujemo od bilo kakvog oblika purizma pa i jezičnoga. Naš je pristup jeziku i jezičnoj problematici isključivo lingvistički; upravo lingvističke zakonitosti i pravila pokušavamo primijeniti na hrvatskom kao živom, slavenskomu te u konačnici europskom jeziku, a to što nekima već pomisao na to da se o hrvatskome jeziku piše i raspravlja „smrdi na purizam“ – to stvarno nije naš problem.