Iako će možda neki od vas pomisliti kako je i sâm naslov ove teme nepismen jer bi zapravo trebao glasiti ”Nepismenost Hrvata”, naglašavamo da smo ovakav naslov svjesno odabrali jer smo željeli da on sugerira kako će u tekstu biti riječi o nepismenosti kao pojavi prisutnoj u hrvatskom narodu, a ne o nepismenosti hrvatskoga naroda. …
Problem anglizama, uz općeprisutnu nepismenost ili polupismenost, svakako je danas jedan od najvećih problema vezanih uz hrvatski jezik. O ovoj pojavi već smo u nekoliko navrata pisali, no s obzirom na ozbiljnost samog problema smatramo nužnim i dalje poučavati i osvješćivati vas, naše čitatelje. Po svojoj definiciji, anglizmi su riječi preuzete iz engleskoga jezika. Hrvatski …
Bartol Kašić (1575. – 1650.), pjesnik, pisac i prevoditelj, jezikoslovac, isusovac, u hrvatskoj povijesti te u povijesti hrvatskoga jezika, tj. jezikoslovlja, ostat će upamćen ponajprije kao autor prve hrvatske gramatike Institutionum linguae Illyricae libri duo (Rim, 1604.). Bartol Kašić, odnosno Bartholomeus Cassius – kako se potpisivao na svojim knjigama – rođen je 1575. godine na …
Prvo i osnovno načelo prihvaćanja stranih riječi u hrvatski jezični sustav kaže kako je, kad god je to moguće, riječ stranoga podrijetla dobro zamijeniti istoznačnom domaćom riječju. Stav je ovo jezikoslovaca i jezičara koji se zalažu za samosvojnost, bogatstvo i donekle čistoću hrvatskoga jezika, što nikako ne bi trebalo shvatiti kao poticanje jezičnog purizma. Danas …
Nedugo od osamostaljenja Republike Hrvatske, hrvatski je jezik i službeno odvojen od dotadašnjega, hrvatskosrpskog jezika. Na proljeće 1990. godine na tadašnjemu Odsjeku za jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu (sveučilišta u Zagrebu i Zadru) započete su postupne izmjene te je najprije preimenovan u Odsjek za kroatistiku i južnoslavenske filologije, a nakon nekog vremena u Odsjek za kroatistiku, …
Tekst koji slijedi drugi je dio vrlo opširne i kompleksne teme te sadrži cijeli niz pravopisnih pravila koja u suštini čine osnovu pismenosti govornika hrvatskoga jezika. Kao i u prvome dijelu, naglasak stavljamo na ispravno pisanje velikoga početnog slova; osim što detaljno pojašnjavamo vlastita imena, posebno smo se pozabavili prvom riječju u rečenici te riječima …
Iako je pisanje velikoga i malog slova nešto što mnogi od nas podrazumijevaju, ipak je u praksi – kako na hrvatskom internetskomu prostoru, tako i u tiskanim medijima – prisutan golem broj pogrešaka vezanih uz ispravno pisanje velikog, odnosno maloga početnog slova. Riječ je ne samo o temi koja je vrlo opširna i kompleksna te …
S obzirom na uklapanje u hrvatski jezični sustav, riječi se stranoga podrijetla dijele na tuđe riječi, tuđice, prilagođenice i usvojenice. Posuđenice obuhvaćaju tuđice, prilagođenice i usvojenice. S obzirom pak na jezik iz kojeg dolaze, dijele se na anglizme, crkvenoslavenizme, germanizme, hungarizme, rusizme, srbizme itd.. Riječi koje su podrijetlom iz latinskoga ili grčkog jezika, a prihvaćene su …
Strana se osobna i zemljopisna imena (osim imena država) iz jezika koji se služi latinicom pišu izvornom grafijom, primjerice Ancona, Auckland, Appendini, Baudelaire, Cambridge, Chomsky, Lawrence, Lévi-Strauss, New York, Zürich itd.. No za neke od poznatijih svjetskih gradova u hrvatskome jeziku postoji prilagođeno ime, naprimjer Budimpešta, Bukurešt, Pariz, Peking, Rim, Trst i dr., koje je …
Hrvatski jezik pripada skupini indoeuropskih jezika, podskupini slavenskih jezika koji čine najsrodniju indoeuropsku podskupinu. Smatra se da su slaveni sve do 3. stoljeća poslije Krista govorili jednim jezikom, s vrlo malim dijalektalnim razlikama, u znanosti nazvanim slavenskim prajezikom ili praslavenskim jezikom. Ovaj jezik nažalost nije sačuvan u niti jednomu pisanom spomeniku, već se utvrđuje poredbeno-povijesnim …
