U drugom dijelu ove zanimljive i opširne teme riječ je o podrijetlu i tvorbi priloga. Naime, prilozi svoje značenje dobivaju od riječi od kojih su izvedeni, a to su ostale punoznačne riječi (imenice, pridjevi, glagoli, zamjenice i brojevi) te njihove sintagme. Gramatičko značenje kao vrste riječi daju im posebni sufiksi, primjerice: šutke, potrbuške, naopačke, mučke, …
Po svojoj definiciji, prilozi su riječi koje se prilažu drugim, uglavnom punoznačnim riječima da ih pobliže odrede. Nažalost, iako su prilozi osnovnoškolsko gradivo, prosječan govornik hrvatskoga jezika najčešće ih ne zna odrediti u rečenici. U prvom dijelu ove opširne teme prisjećamo se osnovne funkcije priloga u rečenici. Prilozi izriču: 1. o k o l …
U trećem članku iz ciklusa ”Jezične dvojbe” navodimo sljedeće tri vaše jezične dvojbe te, kao i uvijek, nudimo odgovore i pojašnjenja. In medias res: Pravilno je jedno i drugo, pitanje je samo što želite reći. Naime, ukoliko želite kome izraziti zahvalnost, riječima priznati učinjeno dobro, tada mu/joj trebate zahvaliti. No ako želite koga ljubazno odbiti, …
Jezične dvojbe: zahvaliti ili zahvaliti se, drva ili drveta? Pročitajte više »
U drugom od članaka iz ciklusa ”Jezične dvojbe”, koji smo kreirali potpuno u skladu s vašim željama i interesima, navodimo sljedeće tri vaše najčešće jezične dvojbe te, naravno, nudimo odgovore i pojašnjenja. Zbog pogrešne uporabe pridjeva genetski, ova sintagma nije i ne može biti pravilna. GMO je kratica za genetički modificiran (preinačen) organizam, u čiji …
Jezične dvojbe: elektronski ili elektronički, s poštovanjem ili sa štovanjem Pročitajte više »
Ovo je prvi u nizu članaka naslovljenih ”Jezične dvojbe”, koju smo kreirali potpuno u skladu s vašim željama i interesima. Riječ je o nešto kraćoj, ali vrlo poučnoj temi gdje navodimo tri od najčešćih jezičnih dvojbi i upita koje ste uputili našemu jezičnom savjetovalištu te, naravno, nudimo odgovore i pojašnjenja. Odgovor je zapravo vrlo jednostavan: …
Jezične dvojbe: pekara ili pekarnica, greška ili pogreška, lijep ili lijepi Pročitajte više »
U drugom dijelu ove zanimljive i opširne teme upoznajemo vas sa sastavljenim kraticama koje se smatraju stalnim kraticama, a nazivaju se još i složenim kraticama, odnosno akronimima. Sastavljene kratice 1.Prema tome kako su napravljene, razlikujemo dvije vrste sastavljenih kratica: a) Jedne su postale od početnih slova svakog člana izraza koji se u njima krati. Pišu …
S obzirom na današnji užurban način življenja, razumljivo je da autori brojnih tekstova u žurbi (često i pritisnuti nerealno kratkim rokovima) nastoje uštedjeti kako vrijeme pisanja, tako i prostor na kojemu pišu. Stoga je možda i razumljivo to što je u novije vrijeme u hrvatskim tekstovima uočljiv značajan porast kratica. No zgodno je prisjetiti se …
Riječi u rečenicama ulaze u različite odnose jedne s drugima, no neke od njih mijenjaju svoj oblik, tj. promjenjive su, dok druge ostaju jednake – ne mijenjaju se. Jasno je dakle da, sveukupno gledano, riječi možemo podijeliti na promjenjive i nepromjenjive. U hrvatskome se jeziku razaznaju tri vrste (sustava) promjena: Dok komparacija obuhvaća većinu pridjeva …
Treba li pisati Europska Unija ili Europska unija i sklanja li se kratica EU neka su od češćih pitanja o kojima se raspravlja u jezičnim krugovima. Budući da stručna literatura promiče oba načina pisanja, argumentirano iznosimo svoj stav o tome kako je pravilno pisati. U Velikomu školskom leksikonu (Školska knjiga, 2003.), Europska je unija definirana …
Iako će možda neki od vas pomisliti kako je i sâm naslov ove teme nepismen jer bi zapravo trebao glasiti ”Nepismenost Hrvata”, naglašavamo da smo ovakav naslov svjesno odabrali jer smo željeli da on sugerira kako će u tekstu biti riječi o nepismenosti kao pojavi prisutnoj u hrvatskom narodu, a ne o nepismenosti hrvatskoga naroda. …
