Problem anglizama, uz općeprisutnu nepismenost ili polupismenost, svakako je danas jedan od najvećih problema vezanih uz hrvatski jezik. O ovoj pojavi već smo u nekoliko navrata pisali, no s obzirom na ozbiljnost samog problema smatramo nužnim i dalje poučavati i osvješćivati vas, naše čitatelje. Po svojoj definiciji, anglizmi su riječi preuzete iz engleskoga jezika. Hrvatski …
Prvo i osnovno načelo prihvaćanja stranih riječi u hrvatski jezični sustav kaže kako je, kad god je to moguće, riječ stranoga podrijetla dobro zamijeniti istoznačnom domaćom riječju. Stav je ovo jezikoslovaca i jezičara koji se zalažu za samosvojnost, bogatstvo i donekle čistoću hrvatskoga jezika, što nikako ne bi trebalo shvatiti kao poticanje jezičnog purizma. Danas …
Tekst koji slijedi drugi je dio vrlo opširne i kompleksne teme te sadrži cijeli niz pravopisnih pravila koja u suštini čine osnovu pismenosti govornika hrvatskoga jezika. Kao i u prvome dijelu, naglasak stavljamo na ispravno pisanje velikoga početnog slova; osim što detaljno pojašnjavamo vlastita imena, posebno smo se pozabavili prvom riječju u rečenici te riječima …
Iako je pisanje velikoga i malog slova nešto što mnogi od nas podrazumijevaju, ipak je u praksi – kako na hrvatskom internetskomu prostoru, tako i u tiskanim medijima – prisutan golem broj pogrešaka vezanih uz ispravno pisanje velikog, odnosno maloga početnog slova. Riječ je ne samo o temi koja je vrlo opširna i kompleksna te …
S obzirom na uklapanje u hrvatski jezični sustav, riječi se stranoga podrijetla dijele na tuđe riječi, tuđice, prilagođenice i usvojenice. Posuđenice obuhvaćaju tuđice, prilagođenice i usvojenice. S obzirom pak na jezik iz kojeg dolaze, dijele se na anglizme, crkvenoslavenizme, germanizme, hungarizme, rusizme, srbizme itd.. Riječi koje su podrijetlom iz latinskoga ili grčkog jezika, a prihvaćene su …
Strana se osobna i zemljopisna imena (osim imena država) iz jezika koji se služi latinicom pišu izvornom grafijom, primjerice Ancona, Auckland, Appendini, Baudelaire, Cambridge, Chomsky, Lawrence, Lévi-Strauss, New York, Zürich itd.. No za neke od poznatijih svjetskih gradova u hrvatskome jeziku postoji prilagođeno ime, naprimjer Budimpešta, Bukurešt, Pariz, Peking, Rim, Trst i dr., koje je …
Uporaba povratno-posvojne zamjenice svoj još je jedno od općih mjesta gdje se učestalo griješi, kako u govoru tako i u pismu. Kako bismo vam detaljnije pojasnili funkciju i svrhu povratno-posvojne zamjenice, najprije vam donosimo pregled zamjenica općenito. Zamjenice su promjenjiva vrsta riječi; imaju obilježja imenica ili pridjeva, sklonjive su, ali nemaju stupnjevanje (komparaciju). Znače upravo …
Jedno od općih mjesta gdje učestalo griješe brojni autori tekstova – novinari, copywriteri, učenici, ali i jezičari i nastavnici – jest uporaba crtice, odnosno spojnice. Većina njih niti ne zna razliku, a mnogi pišući u žurbi i nepažnji jednostavno ne provjeravaju što je zabilježilo njihovo računalo. Crtica (–) i spojnica (-) prije svega grafijski se …
Po svojoj definiciji, prijedlozi su nepromjenjive riječi koje služe kako bi se pokazali odnosi među bićima, stvarima i pojavama te utječu na padež riječi uz koju stoje. Prijedlozi izriču odnos sklonidbenih riječi i ostalih riječi u rečenici, a najčešće se ”predlažu” imenicama i zamjenicama. No svakako je jedan od ”najkontroverznijih” prijedloga upravo prijedlog s/sa. Kada …
