Postoji li značenjska razlika između imena Srbin i Srbijanac?
Iako se ime Srbijanac nalazi još u Srpskom rječniku Vuka Stefanovića Karadžića iz 1818. godine te u mnogim starijim rječnicima srpskog jezika, u novijim rječnicima tog jezika koje smo pregledali ono nije navedeno.
Srbi naime često negiraju da ime Srbijanac uopće postoji, navodeći kako nigdje u Europi ne postoje „Francužani“, „Albanjani“ ili „Hrvaćani“.
U hrvatskome jeziku distinkcija (razlika) postoji, iako postoje različita, često i zbunjujuća tumačenja ovih dvaju imena.
Srbin je u hrvatskoj stručnoj literaturi definiran kao stanovnik ili državljanin Srbije. Ime Srbin označava i nacionalnu pripadnost, tj. nacionalnost (pripadnost srpskom narodu), dok je Srbijanac negdje definiran kao Srbin iz Srbije, a drugdje kao stanovnik (žitelj) Srbije.
Stoga je zapravo nejasno može li Srbijanac biti i pripadnik druge nacionalnosti koji živi u Srbiji ili je podrijetlom iz Srbije.
Naime, stanovnici su Srbije i drugi narodi: Mađari, Hrvati, Bošnjaci, Vlasi, Rusini, Slovaci, Rumunji, Romi itd.. Vuk je Karadžić u spomenutom Rječniku naveo da je Srbijanac čovjek koji živi u Srbiji; dakle po njemu je riječ o teritorijalnoj, a ne nacionalnoj pripadnosti.
U hrvatskome jeziku postoje razlike među imenima pripadnika naroda i državljana u pojedinim državama te, osim Srbina i Srbijanca, u hrvatskome jeziku valja razlikovati i ova imena: Afgan i Afganistanac, Azer i Azerbajdžanac, Kazah i Kazahstanac, Kirgiz i Kirgistanac, Tadžik i Tadžikistanac, Turkmen i Turkmenistanac te Uzbek i Uzbekistanac.
Kao ime državljanina pogrešno je upotrebljavati ova imena: Afgan, Azer, Kazah, Kirgiz, Tadžik, Turkmen i Uzbek. Kao ime državljanina pravilno je rabiti: Afganistanac, Azerbajdžanac, Kazahstanac, Kirgistanac, Tadžikistanac, Turkmenistanac i Uzbekistanac.
Kao ime pak pripadnika naroda pogrešno je upotrebljavati: Afganistanac, Azerbajdžanac, Kazahstanac, Kirgistanac, Tadžikistanac, Turkmenistanac i Uzbekistanac. Kao ime pripadnika naroda pravilno je rabiti ova imena: Afgan, Azer, Kazah, Kirgiz, Tadžik, Turkmen i Uzbek.
Zaključak
U hrvatskome jeziku ime Srbin označava nacionalnost, pripadnost srpskom narodu. Ime pak Srbijanac označava žitelja Srbije ili čovjeka podrijetlom iz Srbije bez obzira na nacionalnost te podrazumijeva teritorijalnu, nikako nacionalnu pripadnost. Srbi su dakle dio Srbijanaca koji, uz druge narode, čine građane Srbije.
Jednako tako, u hrvatskome jeziku postoji razlika između pridjeva srpski i srbijanski. Značenje je pridjeva srbijanski „koji se odnosi na Srbiju i Srbijance“, dok je značenje pridjeva srpski „koji se odnosi na Srbe (npr. srpski jezik)“.
P. S. Znate li koja je razlika između Bošnjaka i Bosanca, odnosno između Hercegovca, hercega (Hercega), Hercegovčanina i Ere?