Iako će možda neki od vas pomisliti kako je i sâm naslov ove teme nepismen jer bi zapravo trebao glasiti ”Nepismenost Hrvata”, naglašavamo da smo ovakav naslov svjesno odabrali jer smo željeli da on sugerira kako će u tekstu biti riječi o nepismenosti kao pojavi prisutnoj u hrvatskom narodu, a ne o nepismenosti hrvatskoga naroda. …
Prvo i osnovno načelo prihvaćanja stranih riječi u hrvatski jezični sustav kaže kako je, kad god je to moguće, riječ stranoga podrijetla dobro zamijeniti istoznačnom domaćom riječju. Stav je ovo jezikoslovaca i jezičara koji se zalažu za samosvojnost, bogatstvo i donekle čistoću hrvatskoga jezika, što nikako ne bi trebalo shvatiti kao poticanje jezičnog purizma. Danas …
S obzirom na uklapanje u hrvatski jezični sustav, riječi se stranoga podrijetla dijele na tuđe riječi, tuđice, prilagođenice i usvojenice. Posuđenice obuhvaćaju tuđice, prilagođenice i usvojenice. S obzirom pak na jezik iz kojeg dolaze, dijele se na anglizme, crkvenoslavenizme, germanizme, hungarizme, rusizme, srbizme itd.. Riječi koje su podrijetlom iz latinskoga ili grčkog jezika, a prihvaćene su …
Strana se osobna i zemljopisna imena (osim imena država) iz jezika koji se služi latinicom pišu izvornom grafijom, primjerice Ancona, Auckland, Appendini, Baudelaire, Cambridge, Chomsky, Lawrence, Lévi-Strauss, New York, Zürich itd.. No za neke od poznatijih svjetskih gradova u hrvatskome jeziku postoji prilagođeno ime, naprimjer Budimpešta, Bukurešt, Pariz, Peking, Rim, Trst i dr., koje je …
Jedno od općih mjesta gdje učestalo griješe brojni autori tekstova – novinari, copywriteri, učenici, ali i jezičari i nastavnici – jest uporaba crtice, odnosno spojnice. Većina njih niti ne zna razliku, a mnogi pišući u žurbi i nepažnji jednostavno ne provjeravaju što je zabilježilo njihovo računalo. Crtica (–) i spojnica (-) prije svega grafijski se …
Po svojoj definiciji, prijedlozi su nepromjenjive riječi koje služe kako bi se pokazali odnosi među bićima, stvarima i pojavama te utječu na padež riječi uz koju stoje. Prijedlozi izriču odnos sklonidbenih riječi i ostalih riječi u rečenici, a najčešće se ”predlažu” imenicama i zamjenicama. No svakako je jedan od ”najkontroverznijih” prijedloga upravo prijedlog s/sa. Kada …
