Ovo je zadnji, četvrti dio naše priče o prilozima, a u njemu je riječ o složenim prilozima te o sastavljenomu i rastavljenom pisanju. Donosimo vam i brojne zanimljivosti vezane uz priloge te argumentirano iznosimo svoj stav o tome kada valja rabiti prilog, a kada prijedlog i pridjev. Složeni prilozi Ako u skupini riječi koja se …
Složeni prilozi te sastavljeno i rastavljeno pisanje Pročitajte više »
U prvim dvama dijelovima ove opširne i zanimljive teme naučili smo da su prilozi nepromjenjive riječi koje se dodaju najčešće glagolima za označivanje mjesta, vremena, načina, uzroka, svrhe i količine radnje. Dakle, po tome kakvu službu imaju prilozi u odnosu na glagol, razlikuju se mjesni, vremenski, uzročni, namjerni, načinski i količinski prilozi. No niz je …
U drugom dijelu ove zanimljive i opširne teme riječ je o podrijetlu i tvorbi priloga. Naime, prilozi svoje značenje dobivaju od riječi od kojih su izvedeni, a to su ostale punoznačne riječi (imenice, pridjevi, glagoli, zamjenice i brojevi) te njihove sintagme. Gramatičko značenje kao vrste riječi daju im posebni sufiksi, primjerice: šutke, potrbuške, naopačke, mučke, …
Po svojoj definiciji, prilozi su riječi koje se prilažu drugim, uglavnom punoznačnim riječima da ih pobliže odrede. Nažalost, iako su prilozi osnovnoškolsko gradivo, prosječan govornik hrvatskoga jezika najčešće ih ne zna odrediti u rečenici. U prvom dijelu ove opširne teme prisjećamo se osnovne funkcije priloga u rečenici. Prilozi izriču: 1. o k o l …
